BLOG BY ESAD
28.06.2008., subota
UPRAVNI SUD - SUDSKA PRAKSA
|
CIVILNA ZAŠTITA Pravo na priznanje svojstva ratnog vojnog invalida ima i pripadnik civilne zaštite koji je stradao pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona ukoliko ispunjava zakonom propisane uvjete. Pripadnik oružanih snaga svaki je građanin Republike Hrvatske koji je organizirano s oružjem ili na drugi način sudjelovao u otporu protiv neprijatelja odnosno po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske sudjelovao u obrani suvereniteta u razdoblju od 30. svibnja 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine. U postupku ostvarivanja prava na mirovinu treba utvrditi je li pripadnik civilne zaštite stradao u obrani suvereniteta, posebno imajući u vidu mjesto i vrijeme stradavanja kao i dužnosti koje je obavljao neposredno prije stradavanja. Obitelj pripadnika civilne zaštite koji je nestao, a nije utvrđen hrvatskim braniteljem, ne može ostvariti pravo na novčanu naknadu. više DOPLATAK ZA DJECU Razvojačeni nezaposleni hrvatski branitelj koji više ne prima novčanu naknadu zbog nezaposlenosti, nema uvjete za priznanje prava na doplatak za djecu (članak 10. točka 5. Zakona o doplatku za djecu). Doplatak za djecu u najvišem iznosu u smislu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji može se priznati najranije od dana donošenja prvostupanjskog rješenja kojim je branitelju utvrđeno svojstvo hrvatskoga ratnoga vojnog invalida i na koje je dana suglasnost u revizijskom postupku. U radni staž za stjecanje prava na dječji doplatak računa se i vrijeme za koje pripada novčana naknada zbog privremene nezaposlenosti. više CIVILNI INVALID RATA Svojstvo civilnog invalida rata zbog povrede zadobivene u neprijateljskom napadu može se utvrditi (samo) na temelju medicinske dokumentacije o liječenju neposredno nakon povređivanja. Ne radi se o izmjeni zahtjeva ako se u tijeku postupka okolnosti stradavanja ocijene na način da se mogu podvesti pod zakonsku odredbu različitu od one na kojoj se temelji zahtjev. Ako je pravomoćnim rješenjem kojim je o pravu odlučeno privremeno utvrđeno oštećenje organizma zbog znatnog pogoršanja bolesti u okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, u daljem odlučivanju o postotku invaliditeta ne može se isključiti uzročna veza između tih okolnosti i oboljenja. Civilni invalid rata nije osoba koja je oboljela zbog napora u svezi s ratnim događajima. Ne može se utvrditi civilnim invalidom rata osoba koja je ozlijeđena u svezi s ratnim događajima izvan teritorija Republike Hrvatske. Članovi obitelji priznatog ratnog vojnog invalida imaju pravo na obiteljsku invalidninu ako je smrt uzrokovana ranjavanjem ili bolešću dobivenom pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ukoliko se radi o drugom slučaju (suicid) a ne o slučaju na temelju kojega je toj osobi utvrđeno svojstvo ratnoga vojnog invalida. Ako bi zbog različite visine postotka oštećenja organizma nastalih u različitim okolnostima ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata, primjenom stavka 3. ovoga članka, trebalo utvrditi svojstvo mirnodopskoga vojnog invalida, treba mu omogućiti izbor između zadržavanja ranijeg svojstva i utvrđivanja kombiniranog invaliditeta. više DEMOBILIZACIJA PRAVNI AKTI Djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova prestao je sudjelovati u obrani Republike Hrvatske danom prestanka neprijateljstva 30. lipnja 1996., jer od tada djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova ne čine, prema Zakonu o obrani, oružane snage Republike Hrvatske. Nije otpušten iz oružanih snaga hrvatski branitelj koji je na skrbi Hrvatske vojske. Smatra se da je invalid otpušten iz oružanih snaga Republike Hrvatske kada je donesena odluka nadležnog tijela o demobilizaciji. Za pripadnike policije koji su prestali sudjelovati u obrani Republike Hrvatske zbog rasporeda na svoje redovite dužnosti u jedinicama policije, ako je do takvog rasporeda došlo prije prestanka neprijateljstava, dan raspoređivanja na redovite dužnosti ima značenje otpuštanja iz oružanih snaga. Rješenje o nesposobnosti za vojnu službu Novačke komisije Ministarstva obrane nije dovoljan dokaz o otpuštanju iz oružanih snaga u smislu navedene odredbe (stavak 4. ovoga članka). više INVALIDNINA Nemogućnost istovremenog korištenja prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju i prava na invalidninu odnosi se samo na isto tjelesno oštećenje. Okolnost, što netko koristi naknadu za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ne isključuje mogućnost pokretanja postupka za priznavanje svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida. Ako osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i pravo na invalidninu kao vojni invalid, može se koristiti samo jednim od tih prava prema vlastitom izboru. više INVALIDSKA MIROVINA Činjenica da tužitelj nema svojstvo hrvatskog ratnog vojnog invalida nije jedini razlog za isključenje uzročne veze između nastanka bolesti i sudjelovanja u obrani tijekom Domovinskog rata. više NEZAPOSLENI HRVATSKI BRANITELJI Za ocjenu nezaposlenosti razvojačenoga hrvatskog branitelja odlučno je stanje zaposlenja u vrijeme raspisivanja natječaja. Nezaposleni hrvatski branitelj, koji ne ispunjava posebne uvjete predviđene Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta, nema prednost pri zapošljavanju. Radno iskustvo kandidata u drugoj struci ili drugoj razini školske spreme nije zapreka za zasnivanje službe u svojstvu pripravnika. Prednost pri zapošljavanju nezaposlenoga hrvatskog branitelja ne odnosi se na zaposlenike koji se imenuju na određeni položaj (ravnatelj kazališta). iskustvom ne može se uzeti ono radno iskustvo koje je kandidat stekao na poslovima niže stručne spreme od one tražene u natječaju. Duljina vremena koje je hrvatski branitelj proveo u Domovinskom ratu ne mora biti odlučna okolnost u davanju prednosti pri zapošljavanju. više O B N O V A Pravo na povrat vlastitih sredstava uloženih u obnovu kuće za ratnu štetu postoji iako je naknadno, po osnovi kasnije štete, ostvareno pravo na novčanu potporu. Sin korisnika obnove i njegova obitelj, koji je otkupio stan, ne mogu biti članovi obitelji korisnika obnove. Zahtjev korisnika potpore mora sadržavati dokaz nadležne Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete o stupnju oštećenja, jer on predstavlja uvjet za vođenje postupka i donošenje odluke o pravu na potporu za popravak oštećenja i pravo na potporu za opremanje, ali se stupanj oštećenja može pobijati u postupku donošenja odluke o pravu na potporu oštećenja i pravo na potporu za opremanje. Zaključak sjednice sudaca Upravnog suda Republike Hrvatske, od 26. studenog 2002. Pravo člana obitelji vezano je na povratak u obiteljski dom u okviru obitelji nositelja obnove s pravom na veću stambenu površinu. Za ostvarenje prava na obnovu potrebno je da je osoba trajno prebivala, a ne samo imala prijavljeno prebivalište i povremeno dolazila. Nasljednici osobe kojoj je za života pravomoćnim rješenjem priznato pravo na potporu za popravak oštećene obiteljske kuće imaju pravo na isplatu te potpore. ŠTETA koja je nastala na objektu zbog terorističkog čina nije ratna šteta. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za obnovu je produžen do 31.prosinca 2001. pa se i svi zahtjevi podneseni prije stupanja na snagu ove odredbe smatraju podnesenim u propisanom roku. Činjenica prebivanja u obiteljskoj kući do početka oružanih sukoba na tom području može se dokazivati svim dokaznim sredstvima propisanim odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Nema osnove za pokretanje postupka po zahtjevu za izuzeće iz obnove jer takva mogućnost nije propisana Zakonom o obnovi ("Narodne novine", broj 24/96). Pravo na povrat uloženih sredstava ima i vlasnik koji u obnovljenoj kući nije stanovao do početka ratnih operacija zbog toga jer kuća tada nije bila dovršena ako je stanovao u istom mjestu. Ukoliko je šteta na objektu nastala uslijed terorističkog čina, objekt ne podliježe obnovi sukladno Zakonu o obnovi, iako je oštećenje na objektu utvrđeno i zapisnikom o očevidu Komisije za procjenu ratne štete. više OBITELJSKA INVALIDNINA Pravo na obiteljsku invalidninu mogu ostvariti samo osobe koje se smatraju članovima obitelji prema ovoj zakonskoj odredbi te nema zakonske mogućnosti da druga osoba ostvari to pravo bez obzira na međusobne odnose glede uzdržavanja i međusobne skrbi. Prava na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon utvrđenja prestanka prava na nadoknadu u visini tih prava. Bračni drug poginulog pripadnika Hrvatske domovinske vojske koji zaključi drugi brak nema pravo na obiteljsku invalidninu nakon prestanka drugog braka. Članovi obitelji priznatog ratnog vojnog invalida imaju pravo na obiteljsku invalidninu ako je smrt uzrokovana ranjavanjem ili bolešću dobivenom pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ukoliko se radi o drugom slučaju (suicid) a ne o slučaju na temelju kojega je toj osobi utvrđeno svojstvo ratnoga vojnog invalida. Nedostojnost za nasljeđivanje utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom isključuje pravo na sukorištenje obiteljske invalidnine, ako to traži sukorisnik. Uvjet za stjecanje prava na obiteljsku invalidninu iza invalida jest da je pok. invalid stekao pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma, a nije dovoljno samo ispunjenje zakonskih pretpostavki za stjecanje toga dodatka. Za ostvarivanje prava na povećanu invalidninu temeljem ove odredbe odlučno je da roditelj u času smrti djeteta od kojega izvodi pravo na obiteljsku invalidninu nije imao druge žive djece (stavak 1. ovoga članka). Obiteljska invalidnina koju korisnik prima sukladno odredbi članka 52. stavak 4. Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ne ulazi u druge prihode koji su od utjecaja na ostvarivanje prava na opskrbninu. Pravo na osobnu obiteljsku invalidninu iza poginulog hrvatskog branitelja pripada od dana ispunjenja uvjeta neovisno o tome kada je zahtjev podnesen. Bračni drug poginulog pripadnika Hrvatske domovinske vojske koji zaključi drugi brak nema pravo na obiteljsku invalidninu nakon prestanka drugog braka. Kada je protekao prekluzivni rok iz navedene odredbe, udovica hrvatskog branitelja ne može ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu, iako je ispunila uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu, stupanjem na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Ako je zahtjev za priznanje prava na obiteljsku invalidninu podnio otac nakon što je već doneseno konačno rješenje o priznanju tog prava majci i očuhu, to može biti razlogom za ponavljanje upravnog postupka sukladno odredbi članka 249. točka 9. Zakona o općem upravnom postupku. Ako je konačnim i pravomoćnim rješenjem priznato pravo na obiteljsku invalidninu nekim članovima obitelji (primjerice: supruzi i djeci), u postupku za priznanje toga prava drugim članovima obitelji (primjerice roditeljima) ne može se isključiti postojanje uzročno posljedične veze između smrti branitelja i njegova sudjelovanja u Domovinskom ratu. Zbog očigledne povrede materijalnog zakona i time pogrešno ocijenjene uzročne veze između smrti branitelja i njegovog sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske može se ukinuti samo ono rješenje kojim su okolnosti stradavanja utvrđene, a ne i kasnija rješenja kojima se priznato pravo mijenja, primjerice zbog promjene statusa pojedinog člana obitelji. Članom uže obitelji smatra se izvanbračni drug koji s hrvatskim braniteljem ima dijete, bez obzira na to je li dijete rođeno u tijeku te zajednice ili prije. Članom uže obitelji smatra se izvanbračni drug koji s hrvatskim braniteljem ima dijete i koji s njim živi odnosno do njegove je smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana, što znači da oba uvjeta trebaju biti ispunjena kumulativno. Za utvrđivanje izvanbračne zajednice nadležan je općinski sud, ukoliko se ne odlučuje i o zahtjevu za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu. Ne smatra se izvanbračnom zajednicom u smislu stavka 2. ovoga članka, unatoč ispunjenim pretpostavkama glede zajedničke djece i kućanstva, zajednica izvanbračnih drugova od kojih su jedan ili dva u braku s drugim osobama. Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu imaju i djeca čiji je drugi roditelj umro nakon roditelja od kojeg se izvodi pravo na obiteljsku invalidninu. više OBITELJSKA MIROVINA Pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika ne mogu ostvariti članovi obitelji hrvatskog branitelja koji nije stradao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Pravo na novčanu naknadu u visini obiteljske mirovine ima supruga nestaloga hrvatskog branitelja bez obzira na posebne uvjete za stjecanje obiteljske mirovine propisane u odredbi članka 17. istog zakona. Pravo na nadoknadu obiteljske mirovine iza nestalog hrvatskog branitelja pripada od dana ispunjenja uvjeta, neovisno o tome kada je zahtjev podnesen Kada je protekao prekluzivni rok iz navedene odredbe, udovica hrvatskog branitelja ne može ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu, iako je ispunila uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu, stupanjem na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članovi obitelji hrvatskog branitelja imaju pravo na obiteljsku invalidninu ako je smrt branitelja nastupila u roku od godinu dana od ranjavanja, ozljede ili nastanka bolesti, a najkasnije do 30. lipnja 1997. pri čemu nije odlučno kad je otpušten iz oružanih snaga. Članovi obitelji hrvatskog branitelja imaju pravo na obiteljsku invalidninu ako je smrt branitelja nastupila u roku od godinu dana od ranjavanja, ozljede ili nastanka bolesti, a najkasnije do 30. lipnja 1997. pri čemu nije odlučno kad je otpušten iz oružanih snaga. Nakon smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je pokrenuo postupak za utvrđivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida članovi obitelji umrlog hrvatskog branitelja mogu nastaviti postupak. Zaštita u smislu ovoga Zakona osigurava se i članovima obitelji osobe kod koje je smrt nastupila kao posljedica bolesti pogoršane pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (stavak 1. točka 2. ovoga članka). Pravo na nadoknadu obiteljske mirovine iza nestalog hrvatskog branitelja pripada od dana ispunjenja uvjeta, neovisno o tome kada je zahtjev podnesen. Osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici s majkom poginulog hrvatskog branitelja, ne može ostvariti prava kao član obitelji. više OKOLNOSTI STRADAVANJA Ništavo je rješenje kojim je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde o okolnostima stradavanja ako stranka nije podnijela takav zahtjev, a na rješenje nije naknadno pristala (izričito ili prešutno). Medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ozljeđivanja podrazumijeva medicinsku dokumentaciju izdanu na području Republike Hrvatske. Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o priznatom pravu na temelju invalidnosti kao posljedici sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nije potvrda u smislu članka 74. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Potvrdu o uzroku i okolnostima stradavanja potrebno je, u postupku odlučivanja o pravima invalida, pribaviti po službenoj dužnosti jer se radi o podacima o kojima vodi službenu evidenciju drugo tijelo. Iznimno postoji mogućnost uporabe medicinske dokumentacije koja potječe iz razdoblja nakon roka propisanog navedenom odredbom, ako se radi o bolestima koje se s obzirom na tijek i prirodu mogu manifestirati i nakon proteka vremena iz navedene odredbe. U takvom slučaju treba ispitati sukladno pravilima medicinske znanosti uzročnu vezu nastanka ili pogoršanja bolesti s okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. više OPSKRBNINA I NAKNADE Pravo na opskrbninu može se priznati samo ako su svi zakonom predviđeni uvjeti ispunjeni kumulativno, pa za priznavanje tog prava nije dovoljno samo postojanje nesposobnosti za privređivanje. Kao redovni novčani prihod koji je od utjecaja na određivanje visine opskrbnine uzima se naknada zbog nezaposlenosti ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini. Za utvrđivanje novčanog prihoda (naknade zbog nezaposlenosti) koji je od utjecaja na opskrbninu odlučna je godina u kojoj je isplata stvarno izvršena, tj. ostvarena. Zajedničko kućanstvo pretpostavlja ekonomsku zajednicu. Nije zapreka za ostvarenje prava na opskrbinu okolnost da je branitelj upisan u upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Liječničko povjerenstvo prilikom ocjene sposobnosti za privređivanje treba utvrditi tu sposobnost ili nesposobnost i ta ocjena ne može biti uvjetna. Okolnost što je osoba osigurana kao poljoprivrednik prema propisima o mirovinskom osiguranju zapreka je za priznavanje prava na opskrbninu, ukoliko je ostvario prihod od poljoprivredne djelatnosti. više ORUŽANI OTPOR S oružanim otporom može se izjednačiti obavljanje određenih dužnosti prema nalogu nadležnih tijela Republike Hrvatske u vremenu od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. ako te dužnosti prema konkretnim okolnostima i značenju za obranu suvereniteta Republike Hrvatske nadilaze važnost radne obveze. više OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA POREZA I DOPRINOSA Hrvatski ratni vojni invalid koji obavlja samostalnu djelatnost oslobađa se od plaćanja svih doprinosa i naknada obračunatih na osnovicu za obračun doprinosa, te poreza i prireza u visini osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, u smislu odredbe članka 22. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (“Narodne novine” br. 108/96 i 23/01). Zaključak sjednice sudaca Upravnog suda Republike Hrvatske, od 9. prosinca 2003. više OSUĐENE OSOBE Osobi osuđenoj na kaznu zatvora dulju od 6 mjeseci može se utvrditi svojstvo invalida i priznati odgovarajuća prava iako ta prava ne može koristiti za vrijeme izdržavanja kazne. više P R O G N A N I C I Za prestanak statusa prognanika nije dovoljno da je izdana «Potvrda o planu povratka» već da se prognanik vratio u mjesto prebivališta. Pravo na kredit ostvareno je donošenjem rješenja kojim se to pravo utvrđuje, a ne kada je kredit realiziran. Ako je prognanik podnio zahtjev za obnovu stambenog objekta, može se utvrditi da nije ostvario pravo na obnovu tek na osnovi konačnog rješenja o odbijanju zahtjeva za obnovu objekta. više PRAVILNIK O POSEBNOM STAŽU OSTVARENOM U DOMOVINSKOM RATU Ministarstvo obrane nije ovlašteno izdati potvrde o posebnom stažu za vrijeme provedeno u postrojbi nakon 30. lipnja 1996. više PRAVILNIK ZA UTVRĐIVANJE POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA Nema zapreke za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i u slučaju ako se radi o oštećenju zbog bolesti nepoznate ili nedovoljno poznate etiologije utvrđenom konačnim rješenjem. Nema osnove za analognu primjenu Liste postotaka oštećenja organizma ako se radi o oštećenju koje je obuhvaćeno Listom, ali je invalidu utvrđeno u manjem postotku od propisanog. «Drugostupanjska liječnička komisija u svom nalazu i mišljenju ocijenila je da kod tužitelja postoji stanje nakon traume akustike, s obostranim gubitkom sluha po Fowleru 25,7% što predstavlja oštećenje organizma od 20%. Iz obrazloženja navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da akustička trauma s obostranim gubitkom sluha po Fowleru 25,7%, ne predstavlja oštećenje organizma prema Listi postotaka oštećenja organizma. Određivanjem trajnog invaliditeta temeljem bolesti za koju je propisano privremeno određivanje invaliditeta (do pet godina, a tek nakon toga trajno) povrijeđeno je materijalno pravo. Određivanjem trajnog invaliditeta temeljem bolesti za koju je propisano privremeno određivanje invaliditeta (do pet godina, a tek nakon toga trajno) povrijeđeno je materijalno pravo. Nema zapreke za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i u slučaju ako se radi o oštećenju zbog bolesti nepoznate ili nedovoljno poznate etiologije utvrđenom konačnim rješenjem. više PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Hrvatski branitelj - hrvatski ratni vojni invalid ima pravo na stan ako, kao član domaćinstva vlasnika kuće nije u postupku obnove priložio svoju pisanu izjavu da će se nakon obnove vratiti i koristiti obnovljeno dobro (članak 5. stavak 1. točka 3. Zakona o obnovi). Ako je jedan član obitelji poginuloga hrvatskog branitelja ostvario pravo na odgovarajući stan ili kredit za kupnju stana ili izgradnju stana, drugi članovi obitelji prema istoj osnovi ne mogu ostvariti isto takvo pravo. Pravo na dodjelu stana nema hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata ako on ili članovi uže obitelji imaju u vlasništvu stan i u slučaju da taj nije odgovarajući (članak 3. stavak 2. i članak 18. Uredbe o mjerilima za stambeno zbrinjavanje hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata i članova obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja - "Narodne novine Hrvatski branitelj koji nema status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida niti osoba koja nije član obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, nema pravo na stambeno zbrinjavanje temeljem ove zakonske odredbe. Branitelj koji gradi objekt veće površine od odgovarajućeg stana u smislu članka 11. Uredbe o mjerilima za stambeno zbrinjavanje HRVI Domovinskog rata i članova obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, može biti oslobođen plaćanja komunalnog doprinosa djelomično u visini doprinosa koji bi trebao platiti za odgovarajuću površinu stambenog prostora prema toj uredbi. Za utvrđenje broja članova uže obitelji hrvatskog branitelja nije odlučno radi li se o maloljetnoj ili punoljetnoj djeci. više PROFESIONALNA REHABILITACIJA I SKRB Na visinu nadoknade plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije nema utjecaja nadoknada plaće koju je tužitelj primao u vrijeme bolovanja. O zahtjevu hrvatskog branitelja za povratak na evidenciju skrbi nije nadležan rješavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje jer se ne radi o pravu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Hrvatski branitelj nema pravo povrata na evidenciju skrbi ako je nakon razvojačenja redovito radio i ostvario prava temeljem radnog odnosa. Visina nadoknade plaće određuje se prema plaći koju bi hrvatski branitelj ostvario u postrojbi Hrvatske vojske, a ne prema plaći koju bi ostvario kao policajac. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stečeno temeljem ove zakonske odredbe znači da osiguranika na profesionalnu rehabilitaciju upućuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i da ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće pripadnika gardijske postrojbe. Hrvatskom branitelju, kojem je priznato pravo na zaposlenje na drugom poslu bez profesionalne rehabilitacije, ne pripada pravo na naknadu plaće kao nezaposlenom hrvatskom branitelju za vrijeme dok je bio na skrbi u Hrvatskoj vojsci i primao naknadu plaće zbog bolovanja. Osiguranik koji je u vrijeme donošenja rješenja o rasporedu na drugo radno mjesto bio na bolovanju pripada pravo na razliku plaće od dana kada počne raditi na tom radnom mjestu. Trajni gubitak radne sposobnosti ocjenjuje se prema onim poslovima na kojima je hrvatski branitelj bio posljednji put osiguran i koje je obavljao. više RATNI VOJNI INVALID - PODNOŠENJE ZAHTJEVA Zahtjev za ostvarenje prava u smislu odredbe čl. 85. st. 3. i čl. 106. st. 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine" broj: 33/92, 57/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01 i 103/03) ne može se podnijeti nakon stupanja na snagu ovoga zakona (1.srpnja 1992.) u slučaju kada je ranijim rješenjem, po tadašnjim propisima, zahtjev bio odbijen. Ako se podnese zahtjev za priznanje svojstva invalida zbog druge ozljede ili bolesti različite od one koja je bila ocjenjivana u prijašnjem postupku, ne radi se o promjeni oštećenja organizma utvrđenog konačnim rješenjem. Novi zahtjev za invalidska prava može se podnijeti i prije isteka dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja ako je raniji zahtjev bio odbačen zbog nedostatka pretpostavki za pokretanje postupka (članak 60. stavak 3. ovoga zakona). Nema zapreke za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i u slučaju ako se radi o oštećenju zbog bolesti nepoznate ili nedovoljno poznate etiologije utvrđenom konačnim rješenjem. Postupak okončan rješenjem donesenim temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata može se ponoviti i prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, na temelju novih činjenica i dokaza s pravnim djelovanjem rješenja donesenog u obnovi unatrag, ali samo ako su ispunjeni svi drugi uvjeti za ponavljanje postupka propisani tim općim postupovnim odredbama. U slučajevima priznavanja svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, ne može se postupak obnoviti ni po službenoj dužnosti nakon proteka roka od pet godina od dana dostave rješenja kojim je stranci bilo priznato to svojstvo. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata nije nadležno za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora rješenja donesenog u postupku revizije. Postojanje očite povrede materijalnog zakona ispituje se prema činjeničnom stanju kako je bilo utvrđeno u postupku prije donošenja konačnog rješenja Ne radi se o očitoj povredi materijalnog zakona ako je jednim konačnim rješenjem zahtjev stranke bio odbijen a drugim rješenjem, u povodu novog zahtjeva, priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida. Odredbe o ponavljanju upravnog postupka procesne su naravi, pa zbog povreda tih odredaba Povjerenstvo Vlade nije ovlašteno ukinuti po pravu nadzora konačno rješenje. Povjerenstvo Vlade (tijelo koje obavlja nadzor) nema ovlaštenje samo riješiti stvar. Zahtjev za ostvarenje prava u smislu odredbe čl. 85. st. 3. i čl. 106. st. 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine" broj: 33/92, 57/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01 i 103/03) ne može se podnijeti nakon stupanja na snagu ovoga zakona (1.srpnja 1992.) u slučaju kada je ranijim rješenjem, po tadašnjim propisima, zahtjev bio odbijen. Bez nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva (stavak 4. članak 44. Zakona) ne može se utvrditi je li bolest neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ako je hrvatski branitelj nakon samovoljnog napuštanja postrojbe ponovno mobiliziran i tada ozlijeđen, ne može se odbiti njegov zahtjev za priznanje svojstva hrvatskoga ratnoga vojnog invalida zbog ranijega samovoljnog napuštanja postrojbe. Ako je zahtjev podnesen prije stupanja na snagu ovoga zakona, prava se priznaju od prvog dana idućeg mjeseca od podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni uvjeti za priznanje prava. Promjena procesnih propisa uključuje i posebne postupovne odredbe o dokazivanju propisane zakonima u pojedinim upravnim područjima, kakva je i odredba članka 75. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, pa stoga povreda te odredbe nije razlog za ukidanje rješenja po pravu nadzora. Ne može se voditi postupak o zahtjevu za priznavanje svojstva invalida temeljem bolesti ako je zahtjev podnesen nakon proteka roka od pet godina od dana prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske. Mišljenje liječničke komisije ne može se prihvatiti kao temelj za donošenje odluke o pravu invalida ako nije sastavljeno u skladu s odredbama Pravilnika o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Svojstvo vojnog invalida utvrđeno pravomoćnim rješenjem ne može se mijenjati u nastavnom postupku iako je rješenje prestalo važiti zbog isteka roka do kojega su bila priznata invalidska prava. Odredba članka 85. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata postupovna je odredba pa se rješenje donijeto prije isteka roka, propisanog tom odredbom ne može ukinuti po pravu nadzora. Postotak oštećenja organizma utvrđen prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ne određuje postotak tog oštećenja u omjeru uzroka invalidnosti u postupku priznanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Ukoliko je zahtjev za utvrđivanje svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida podnesen prije stupanja na snagu zakona, prava pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da su bili ispunjeni uvjeti za priznavanje prava. Ne može se smatrati da je nastanak ili pogoršanje bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ako se tužitelj primitkom poziva za mobilizaciju javio u postrojbu i odmah je upućen na liječenje. Ako je konačnim rješenjem odbijen zahtjev za utvrđivanje svojstva hrvatskoga ratnoga vojnog invalida, ne može biti priznato ni pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći. više STATUS BRANITELJA Prema odredbi članka 5. stavka 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 174/04 i 92/05) ne ostvaruje se status hrvatskog branitelja, ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 2. Zakona. Zaključak o pravnim shvaćanjima sa sjednice Mirovinsko-invalidsko-zdravstvenog odjela od 18. prosinca 2006. više UREDBA O MJERILIMA ZA STAMBENO ZBRINJAVANJE HRVI Roditelji bračnog druga HRVI ne smatraju se članovima njegove obitelji u smislu članka 10. stavak 1. Uredbe o mjerilima za stambeno zbrinjavanje HRVI Domovinskog rata i članova obitelji poginuloga, umrloga ili nestaloga hrvatskog branitelja. Branitelj koji gradi objekt veće površine od odgovarajućeg stana u smislu članka 11. Uredbe o mjerilima za stambeno zbrinjavanje HRVI Domovinskog rata i članova obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, može biti oslobođen plaćanja komunalnog doprinosa djelomično u visini doprinosa koji bi trebao platiti za odgovarajuću površinu stambenog prostora prema toj uredbi. Odgovarajući stan se određuje prema broju članova obitelji i na temelju Liste reda prvenstva prema točno propisanim kriterijima, pri čemu kvaliteta i smještaj stana nisu odlučne okolnosti. Za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ili dodjelom stana odlučne su činjenice glede broja članova obiteljskog domaćinstva, utvrđene u vrijeme stupanja na snagu liste prvenstva. Ako je kredit odobren za obnovu obiteljske kuće, iskorišten za obnovu gospodarskih objekata istog korisnika koji mu služe za privremeni smještaj, smatra se da je iskorišten u skladu s odobrenom namjenom. više ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA Za ostvarenje prava prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti ne računa se staž osiguranja u dvostrukom trajanju koji je utvrđen službeniku kao hrvatskom branitelju. više ZATOČENIŠTVO – PRIZNANJE PRAVA Prava temeljem samog zatočeništva u neprijateljskom logoru mogu se priznati od dana stupanja na snagu ovoga zakona (1. siječnja 1997.). više |
- 18:49 - Komentari (29) - Isprintaj - #
Lipanj 2008 (1) Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Oni koji me poznaju znaju da sam imao svoju web stranicu posvećenu braniteljima i njihovim pravima. Stranica je uspješno krenula i bila je od velike koristi za hrvatske branitelje jer se na istoj moglo pronaći mnogo sadržaja od programa za izračun mirovine pa do prikaza gotovih rješenja o mirovini. Nažalost stranica je hakirana i sav trud uništen pa ću istu stvar pokušati pokrenuti preko ovog bloga. S obzirom da nisam imao svoj blog možda će biti problema sa pregledom sadržaja ali vjerujem da ću sa vremenom sve riješiti kako bi svima bile dostupne informacije sa mog bloga. esad.nuhic@sk.t-com.hr Podaci potrebni za izračun mirovine: 1. vojni ili policijski čin 2. pripadnost specijalnoj policiji ili gardijskoj brigadi 3. status hrvi (nije potreban %) 4. status dragovoljca 5. radni odnos - zaposlen da/ne* 6. opća ili profesionalna nesposobnost 7. postotak invalidnosti vojni-civilni 8. vrijeme provedeno u domovinskom ratu (godina i mjeseci) 9. mirovinski staž (godina,mjeseci,dana) 10.datum nastanka invalidnosti** 11.godina rođenja 12.prosječni vrijednonosni bod*** * misli se da li je branitelj zaposlen i prima mirovinu ** datum nastanka invalidnosti je onaj dan kad je bio kod područnog vještaka u ZZMO *** PVB- ako nije poznat ostaviti podatke kolika je godišnja ili mjesečna neto plaća u zadnjih 10 godina ZAKONI I PRAVILNICI PRAVILNIK O ODNOSU POLICIJSKIH ZVANJA PREMA ČINOVIMA U HV ODNOS ČINOVA MUP-HV ZAKON O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA NAPUTAK MUP-a O PREVOĐENJU ČINOVA IZ 1997 OSNOVICA OSOBNOG ČINA 2005 ZAKON O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA ZA VOJSKU I POLICIJU PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU OŠTEĆENJA ORGANIZMA ZA HRVI OSTVARIVANJE STATUSA DRAGOVOLJCA ZA PRIPADNIKE HVO PRIMJENJIVANJE UGOVORA IZMEĐU RH I BIH UGOVOR IZMEĐU RH I BIH NA PODRUČJU PRAVA ZA PRIPADNIKE HVO Nacionalniprogram psihosocijalne i zdravstvene pomoći NAPUTAK O PREVOĐENJU ČINOVA MUP 1997 ostvarivanje carinskih i poreznih olakšica Pravilnik o dodjeli besplatnih udbenika Pravilnik o iznosu troškova pogreba iz članka104[1] Pravilnik o Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja Pravilnik o koritenju prava na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje HRVI Pravilnik o oštečenju organizma Pravilnik o radu Povjerenstva za revizijuo cjene invalidnosti pravilnik o radu revizije Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vjetačenje Uredba o stambenom zbrinjavanju zakon o fondu hrvatskih branitelja zakon o fondu hrvatskih branitelja izmjene i dopune |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||